BELAJAR CYBER

Belajar Cyber

Portal Edukasi Keamanan Siber
-
-

Tau Saida Mak Halo Ita Nia Komputador Lentu? Ne'e Resposta Sira!

Tau Saida Mak Halo Ita Nia Komputador Lentu? Ne'e Resposta Sira!

Bainhira ita boot servisu ho laptop ka komputador foun, maibé kalma-kalma komputador ita boot nia laran sai lentu ka 'loading' ne'ebé halo ita boot jenuh ho komputador ne'ebé ita boot uza, tanbasá mak nune'e...?

Barak razaun ne'ebé halo ita boot nia komputador lentu, hahu husi perifériku komputador to'o software. Tanba ne'e, labele hili komputador ka laptop ho ruma-ruma. Dala balu ema hanoin katak merkadu boot iha kualidade di'ak, maibé la'os hotu-hotu nune'e kolega. Tuir ha'u nia esperiénsia, merkadu la bele sai padraun, maibé haree ba perifériku sira ne'ebé iha laran, hahu husi Motherboard, Processor, Memory, no seluk-seluk tan. Ne'e mak ida suporta ba komputador nia kinésa ka lentu.

Tuir mai ne'e razaun sira ne'ebé halo komputador ka laptop lentu:

1. Memory (RAM) Ki'ik Liu

Tanba falta quantidade memory ne'ebé instala iha ita boot nia komputador mak ida razaun. Ba ita boot sira ne'ebé uza Intel Pentium 4 ho OS Windows XP, uza memory mínimu 1 GB.

2. Barak Programa Startup

Sempre barak software ka programa ne'ebé ita boot instala, sei aumenta barak programa ne'ebé startup bainhira komputador ka laptop servisu.

Oinsá atu resolve: Ita boot bele hakerek iha parte Search Programs and Files "msconfig" depois enter. Hafoin ne'e, hili "service" no "startup". Depois hili aplikasaun ne'ebé la presiza no desativa tanda ceklis. Hafoin hotu, klik "Apply".

3. Problema iha Hard Disk

Hard disk bele rusak tanba:

  • Idade hard disk ne'ebé tuan liu ona.
  • Hard disk ho espasu ki'ik.
  • Hard disk ne'ebé fragmentadu (nakpasar ka nakfahe).

Atu resolve problema iha leten, ita boot tenke troka ho hard disk foun.

4. Barak Programa Anti-Virus

Anti-virus realmente importante atu tau hodi proteje husi virus ne'ebé tama. Maibé, se tau anti-virus liu husi rua, ne'e la halo diak liu, maibé justamente halo lentu komputador nia servisu.

5. Hardware Rusak ka Overheat (Manas Liu)

Ida ne'e bele akontese iha hard disk, VGA card, ka to'o processor, ne'ebé haktuir komputador nia rendimentu.

Atu resolve, asegura katak komputador ka laptop iha temperatura ne'ebé di'ak (la manas tebes), asegura sirkulasaun ar iha parte CPU, uza cool pad ka kipas anin.

6. File Nakonu iha Recycle Bin

Ida ne'e mós sai razaun ida ne'ebé haktuir rendimentu komputador. Tanba ne'e, hamoos (koso) lixu iha parte Recycle Bin.

7. File Nakonu iha Prefetch

Labele permite file sira husi uzu komputador nakonu iha parte Prefetch, tanba virus bele tau an iha file sira ne'ebé iha Prefetch laran.

Atu resolve: tama ba Local Disk C > Windows > Prefetch, hamoos hotu file sira ne'ebé iha folder Prefetch loron-loron depois de uza komputador.

Programasaun iha delphi

Iha ne'e, ha'u iha ezemplu balun kona-ba servisu no projetu sira ne'ebé ha'u halo iha lian programming Delphi. Ida ne'e ba lian ida ne'ebé visual no sasán sira lori ba ekran. Objetivu ne'e karik ne'e mós atu halakon hotu-hotu husi bouncing bola hasoru bat nian, ha'u mós implementa sistema wealth ida ho lidera ida.

Projetu seluk ne'ebé ha'u halo iha Delphi ne'ebé mak programa password simples ida. Ba password ne'e rai hela ba variável ida no saida mak uluk nia uzuáriu tau iha testu kaixa, nia sei kompara ida-ne'e ho saida mak rai hela iha variável.

Favór ida ignora faktu katak calculator binary ida ne'e, programa password ne'ebé halo ha'u sai hanesan kuaze kona-ba oinsá mak ida-ne'e haree. Moos ida nee.

Saida mak Lingua Programming "(Versaun C++)

Lingua programming (lingua programasaun) ne'ebé ita sei estuda mak lingua programasaun ne'ebé limita ba C++ de'it, tanba lingua ne'e popular duni iha mundu programasaun. Programas desktop ba Windows, Linux, MAC OS, smartphone no seluk tan usa programa ida ne'e hodi develop games sira, no programa seluk tan ne'ebé fo benefísiu ba ita nia nesesidade. Ne'ebé usa hanesan ezame ba AP nian komesa husi 1998, molok tama iha ne'e sira usa Pascal. C++ ho Pascal nudar nivel a'as ba lingua programasaun nian. Dala ruma ita boot sira rona mos hanesan Java, C no FORTRAN.
Nia konklusaun map, hanaran "high-level language," iha mos low-level language, dala ruma refere ba lingua makina ou lingua assembly. Habadak dada lia naruk iha ne'e, komputador bele executa de'it programas hirak ne'ebé hakerek ho program lingua low level. Hanesan mos, programas ne'ebé hakerek ho lingua high level tenke traduze molok bele hala'o. Tradusaun ne'e lori tempu, ida ne'e mak disadvantage husi lingua high level.
Maibé, nia vantajen barak liu:
Primeiru: Fasil ba programa iha lingua high-level. Husu "fasil" katak gasta tempu oituan de'it hodi hakerek, badak no fasil atu le'e, no bainhira ita hakerek nia statement ruma ne'ebé sala, sistema automátiku sei prefere atu usa alternativu liafuan ne'ebé kompatível atu usa.
Segundu: Lingua high-level portable liu. Katak nia bele hala'o iha operasaun sistema komputadores diferente ho modifika nia kódigu oituan de'it ou dala ruma ita la modifika nia kódigu. Lingua low-level bele de'it la'o iha partikular operasaun sistema komputador, no ita presiza hakerek fila fali hodi ita bele usa iha operasaun sistema seluk.
Ho vantajen hirak ne'e, kuaze programas hotu-hotu hakerek iha lingua high-level. Lingua low-level uza de'it ba aplikasaun espesiál.
Iha dalan rua atu tradus programa sira, mak: interpretar ou kompilar (interpreting or compiling). Interpretar hanesan programa ida atu le'e high-level program no halo tuir saida mak orienta ba, tradus linha por linha, alternativa seluk mak hasai nia komandus.
Kompiler nudar programa ida ne'ebé atu le'e program high-level no tradus dalan ida de'it, molok atu eksekuta komandus sira. Dala barak ita kompil programa ho pasu ketak-ketak, depois mak ita eksekuta kódigu. Iha kasu ne'e, programa high-level bolu nia kódigu source, no tradus fali programa ne'e ita bolu kódigu objetu (object code) ou executable.
Por ezemplu, ita bele hakerek C++ uza text editor hanesan Notepad atu hakerek programa sira ne'e, tanba text editor hanesan text editor ne'ebé simples. Bainhira finaliza programa, bainhira hotu ita save, ou rai file nia naran no ekstensaun/sufixu .cpp, ne'ebé "program" ita bele tau kualker naran, hanesan "test" depois nia sufixu mak ".cpp" rua ne'e tau hamutuk sai hanesan "test.cpp" ne'e ema programador hatene katak file ne'e iha kódigu source C++ nian.
Depois depende iha environmental saida mak ita gosta atu usa hodi hakerek, kódigu C++ nian no kompile. Ne'e depende ba programador ida-idak nian, tanba nudar ema nia gostu la hanesan. Hau prefere liu atu usa Notepad.exe iha Windows ou TextWrangler iha MAC atu hakerek kódigu C++ no compile ho DMC, gcc no seluk tan. Ferramenta barak mak usa hodi kompile C++.
Compiler sei le'e kódigu source, tradus no kria file foun hanaran program.o atu kontein kódigu objetu (object code) ou program.exe atu ita bele eksekuta mak hanaran "executable file".

lingua programasaun

Iha siénsia da komputasaun, low-level programming language hanesan lingua programasaun ne'ebé fornese oituan ou laiha abstraksaun husi komputador nia instrusaun.
Em geralmente ne'e refere ba kodiku makina (Machine code) ou lingua assembly (assembly language). Lia fuan "low" refere ba ki'ik, ou nia abstrakasaun oituan entre lingua ho machine language (lingua makina), tanba ne'e, low-level language, dala ruma deskreve hanesan (besik ba hardware).
Low-level language bele converte ba kodiku makina, no ita la presiza atu compile fali. Tanba kodiku sira ne'ebé ita hakerek no ita bele hala'o direita iha processor. Program ne'ebé hakerek iha low-level language, bainhira atu hala'o lais de'it. No presija de'it memória oituan atu hala'o, kompara ho program ne'ebé nia resultadu hanesan, ne'ebé halo iha high-level language, todan lahalimar. Low-level language simples, maibé difisil atu usa ba umanu nia nesessáriu loron-loron. Tanba buat barak kona-ba teknikal nian ne'ebé detail tebes, ita tenke memoriza.
Husi komparasaun ne'e, high-level programming language isola atu eksekuta semantic husi arsitektur komputador nian, husi espesifikasaun program, ne'ebé simplifika iha dezenvolvimento nian.
Low-level programming languages dala ruma fahe ba iha category rua mak: gerasaun primeiru no segundu gerasaun.
Machine code (Kódiku Makina)
Kódiku makina (Machine code) hanesan lingua microprocessor de'it, ne'ebé bele prosesu direita, no la presija transformasaun. Ohin loron, programadores sira ladun hakerek direita iha kódiku makina (machine code), tanba requer atensaun ba buat barak ne'ebé detail, enquantu iha high-level language sei halo ho automátika, no mos requer memória ou hare tuir kódiku sira iha kada instrusaun ne'ebé usa. Ho razaun ida ne'e, gerasaun segundu ba lingua programasaun (second generation programming languages) fornese leve abstraksaun ida iha makina kode nia leten.
Ezemplu: Funsaun iha kódiku makina 32-bit x86 atu kalkula nth numeru Fibonacci:
8B542408 83FA0077 06B80000 0000C383
FA027706 B8010000 00C353BB 01000000
B9010000 008D0419 83FA0376 078BD98B
C84AEBF1 5BC3
Lingua assembly la konsidera nia hanesan lingua programasaun tamba nia laiha semantic no laiha espesifikasaun, so que nia hamosu de'it kódiku op hodi ita bele le'e.
Ezemplu: Kalkuladora numeru Fibonacci balun hanesan tuir mai ne'e, maibé iha x86 assembly usa syntax MASM:
fib:
    mov edx, [esp+8]
    cmp edx, 0
    ja @f
    mov eax, 0
    ret
    @@:
    cmp edx, 2
    ja @f
    mov eax, 1
    ret
    @@:
    push ebx
    mov ebx, 1
    mov ecx, 1
    @@:
        lea eax, [ebx+ecx]
        cmp edx, 3
        jbe @f
        mov ebx, ecx
        mov ecx, eax
        dec edx
    jmp @b
    @@:
    pop ebx
    ret
Low-level programming iha high-level languages nia laran
Experimenta ho hardware ne'ebé suporta high-level language iha tinan 1960, hanesan mata dalan ba PL/S, BLISS, BCPL, no extendido do ALGOL ba Burroughs large systems ne'ebé uza ba low-level programming. FORTH mos iha aplikasaun nudar system lingua. Oinsá mos, lingua ne'ebé sai hanesan pre-eminent iha system programasaun mak C ne'e ona.
C konsidera hanesan lingua programasaun terceiru gerasaun, tanba halo nia estrutura no nia abstracts husi kódiku makina (historikamente, laiha lingua programasaun segundu gerasaun, maibé partikularmente nia apropria ba low-level programming).
Oinsá mos, ohin loron programador komputador bele mos konsidera C hanesan low-level, tanba nia kekurangan ne'e presiza runtime-system barak (laiha garbage collection no seluk tan). Basicamente suporta de'it ba operasaun skalar, no fornese addressing memória direita. C iha abilidade atu abstract husi leve makina, katak kódiku balu bele compile ba plataforma hardware ne'ebé diferente. Oinsá mos, fine-gained control iha leve sistema sei iha posibilidade atu fornece ne'e ba iha targetu plataforma ne'ebé di'ak ba certain broadly-defined features iha fatin. Hanesan modelu flat memory, no memória ne'e fahe ba bytes. Programasaun C bele fornese montante husi tweaking ne'ebé di'ak, dala barak implementa iha Conditional compilation, ba targetu plataforma ne'ebé diferente. Prosesu adaptasaun programa sistema ba plataforma ne'ebé diferente, ne'ebé konhesidu hanesan porting.
Ezemplu: Funsaun atu kalkula nth numeru Fibonacci iha C:
unsigned int fib(unsigned int n)
{
    if (n <= 0)
        return 0;
    else if (n <= 2)
        return 1;
    else {
        int a,b,c;
        a = 1;
        b = 1;
        while (1) {
            c = a + b;
            if (n <= 3) return c;
            a = b;
            b = c;
            n--;
        }
    }
}
Signifikadu Relativu
Termos high-level no low-level ne'e nia inerentemente (inherently) relativu, dekada hirak liu ba, lingua C, no lingua program seluk ne'ebé nia estrutura atu hanesan, dala barak konsidera hanesan "high-level". Ohin loron programador barak mak refere ba C konsidera hanesan low-level.
Lingua assembly bele konsidera an hanesan level a'as (higher level) (maibé dala barak sei one-to-one, karik la uja ho macros) representasaun husi kódiku makina, nudar suportasaun konseptu, hanesan konstante no (limitadu) ekspresaun, dala ruma ba variável sira, procedures, no estrutura dadus. Machine code, nudar inerentemente iha level a'as liu que microcode ou micro-operations, ne'ebé uza interna iha processor barak.

Monitoring Traffic Graphing iha MikroTik

Bainhira instalasaun/jaringan atu harii hotu ona no la'o ho di'ak, buat ne'ebé lo-loos ita iha obrigasaun atu halo monitoring jaringan. Tanba ne'e, monitoring ne'ebé ha'u halo iha ne'e mak monitoring Hardware nian, mai husi ne'e katak resource Router, Switch, ka perangkat jaringan sira seluk, no mós monitoring Traffic iha jaringan ne'e rasik. Ema barak uza tool MRTG (Multi Router Traffic Grapher) atu monitoring traffic no resource perangkat jaringan, di'ak ne'e Cacti, Zabbix, no mós Nagios.

Maibé hodi ita atu halo instalasaun no konfigurasaun tool MRTG ne'ebé ha'u fó sai ona iha leten, bele halo uluk Network Administrator susar liu, ba sira ne'ebé la iha esperiénsia. Kontinua oinsá nia solusaun iha ka lae? Se iha MikroTik router, ema-lubun ne'ebé halo graphing tool, maibé iha ne'e ha'u bele atu monitor sira ne'ebé uza Internet iha jaringan ka resource husi router MikroTik ne'e rasik, mak ilas graph ne'ebé bele iha akses via web browser.
Tool Graphing ne'ebé ha'u ko'alia ne'e katak tool graphing ne'ebé serbí iha router MikroTik la hamutuk ho ita tenke instala, la hanesan ho tool MRTG hanesan ne'ebé ohin ha'u fó sai ona iha leten ne'ebé ita tenke instala iha PC Server. Tool graphing ne'ebé sei iha, ha'u atu koalia artigo tempu ne'e sai hanesan tool Built-in ida ne'ebé iha router MikroTik. Tan ne'e ita la presiza halo ninia instalasaun ne'ebé iha nanis.
Dalan ne'ebé atu ativa Fitur Graphing iha MikroTik ne'e, atu ativa MRTG graphing fitur iha MikroTik fasil tebes. Oinsá atu Login de'it ba ninia router MikroTik via WinBox, depois ne'e TOOLS > Graphing > klik nu'udar sinál plus (+) atu hatutan de'it.
Iha default, tool graphing iha MikroTik seidauk fó sai ka mosu iha data ka graph apapun akses web browser bainhira via iha. Atu bele mosu graph user sira ne'ebé uza internet ka traffic iha ema ida husi interface router, iha parameter balu ne'ebé sei iha setting ne'e: Graphing Setting. Harii ona iha tempu ne'ebé imi presiza atu halibur data ne'ebé sei iha tampilkan iha betuk graphs (grafik) Allow Address, range IP Address ne'ebé iha perbolehkan atu akses informasaun graphs iha router MikroTik.
Ezemplu mosu iha ne'e traffic ha'u sei informasaun user sira ne'ebé uza internet iha Interface wlan1 no ether2 LAN, ilas graphs atu nune'e ha'u bele akses via browser web ninia. Klik nu'udar sinál plus [+] atu hatutan tan, depois ne'e tentukan interface ne'ebé sei iha graph iha parameter interface. No se klik ona Apply, tuirmai OK.
Se ida ne'ebé deside tiha ona interface ne'ebé sei iha graph, no hakarak atu haree, bele hare iha via browser akses web ne'ebé iha ho formatu IP_RouterMikroTik/graphs. Ezemplu iha IP MikroTik ne'ebé iha port ne'e: 192.168.88.1/graphs no rezultadu iha okos tuir mai.
Klik iha interface ida ne'ebé sei monitoring nia traffik user ne'ebé uza, se ita hetan ona konfigurasaun ninia, ne'e sei sai hanesan ne'e:

Tool ne'e mós bele hatudu graph Resource Hardware hanesan CPU, Memory no RAM, ka bele mós atu hamosu graph Queue.

NOTE: Atu sai fasil ne'e: bainhira traffiku jaringan monitoring iha tan ho ema-lubun fitur graphing MikroTik konsekuensi, ne'ebá iha de'it ho atu ativa fitur graphing iha router MikroTik, tan ne'e sei halo naha todan router na'in sai barak liután. Tan ne'e, hodi uza MikroTik router tan ne'ebé ho spesifikasaun ne'ebé hanesan, ha'u fó konsellu atu la ativa fitur graphing ne'ebé iha router MikroTik.
Obrigado barak...

Saída Mak Hacking?

Termu "hacker" iha tempu agora nian hetan signifikadu negativu. Ita boot rona kona-ba hacker sira ne'ebé hakerek tama ba sistema komputador no hare ou hatama oan ba informasaun ne'ebé sensitivu tebes no privadu tebes. Milhões de utilizador komputador iha mundu tomak sente efeitu husi atividade hacking nian. Ne'e inklui atake virus, spyware, no forma seluk husi malware ne'ebé halo loru, hakerek tama, ou to'o halo ita boot nia komputador manas.

Maibé, la'os hotu hacker sira ne'e ema aat ka la iha prinsípiu ne'ebé la iha buat diak atu halo iha moris. Tuir loloos, termu "hacker" iha hahu nia laran iha signifikadu pozitivu no benefísiu. Iha tempu uluk, hacker mak ema ne'ebé gosta halo esperiénsia ho komputador no eletrónika seluk. Sira gosta buka hatene oinsá sistema sira atu hala'o servisu, no buka maneira atu hadi'ak sira.

Nune'e, hacker uluk mak ema ne'ebé tenke buka oinsá halo komputador sai lais no diak liu. Ohin loron, hacker mak ema ne'ebé na'in informasaun eletróniku ba interese rasik. Maski nune'e, sei iha hacker diak (white hat hacker) no hacker aat (black hat hacker). Prinsípiu ida ne'e katak precisa hacker ida atu kaer hacker seluk, no notísia diak maka barak husi sira hela iha ita boot nia parte. Livru ida ne'e nia objetivu atu ajuda ita boot aprende fundamentu hacking étiku (buat ne'ebé white hat hacker sira halo). Maibé atu hatene saida mak tenke atensaun, ita boot tenke haree saida mak black hat hacker sira halo.

Konkluzaun iha ne'e katak hacking la liu husi konjuntu abilidade komputador ne'ebé bele uza ba diak ka ba aat. Oinsá ema ida uza abilidade sira ne'e mak sei define klaru katak ema ne'e white hat ka black hat hacker. Abilidade no ferramenta sira sempre neutral; deit bainhira uza ba intensaun aat mak sira sai aat liu.

Saida Mak Objetivu Hacking Étiku nian?

Se hacking iha ohin loron nia laran fokus tebes atu na'in informasaun valiozu, Hacking Étiku iha parte seluk uza atu identifika frakeza ne'ebé bele iha iha ita boot nia sistema komputador ka rede, no halo seguru antes ema aat (black hat hacker) uza hasoru ita boot. Ne'e mak objetivu white hat hacker ka hacker étiku nian atu halo verifikasaun seguransa no tau hotu iha kondisaun seguru.

Ne'e mós razaun tanba profisionál white hat hacker balu bolu espesialista teste penetrasaun. Regra ida atu distingue entre teste penetrasaun no hacking malisiozu maka white hat hacker iha lisensa husi sistema nia na'in atu koko hala'o sira nia seguransa. Iha prosesu ne'e, se teste penetrasaun susesu, sistema nia na'in sei hetan sistema komputador ka rede ne'ebé seguru liu. Hafoin teste penetrasaun hotu, hacker étiku (ne'ebé halo hacking legál) sei rekomenda solusaun seguransa no bele mós ajuda implementa sira.

Objetivu hacker étiku sira nian mak atu hakerek tama ba sistema (ne'ebé sira hetan permissaun no kontratu atu halo hacking, espesifiku husi sistema nia na'in) maibé tenke halo iha maneira ne'ebé la destrutivu. Ne'e signifika maski sira hakerek tama ba sistema, sira labele halo interferénsia ba operasaun sistema nian. Parte husi sira nia objetivu maka atu deskobre frakeza oioin. Sira tenke mós bele lista frakeza sira ne'e no relata ba sistema nia na'in ne'ebé sira hakerek tama. Sira nia servisu mós atu prova kada frakeza ne'ebé sira deskobre. Ne'e bele presiza demonstrasaun ka evidénsia seluk ne'ebé sira bele aprezenta.

Hacker étiku sira dala barak relata ba sistema nia na'in ou manas liu ba parte jestaun kompañia ne'ebé responsavel ba seguransa sistema. Sira servisu hamutuk ho kompañia atu mantén integridade husi sira nia sistema komputador no dadus. Sira nia objetivu finál mak atu rezultadu husi sira nia esforsu implementa no halo sistema sai seguru liu.

Avisu

Claro iha avisu ida ba buat hotu ne'e. Primeiru, ita boot labele espera katak hotu-hotu iha kobertura. Ideia atu proteje sistema komputador ka sistema eletróniku husi atake hotu-hotu mak realista la'os. Maneira de'it atu halo ne'e mak atu taka ita boot nia sistema husi rede no sori iha fatin balun, no prevene kontaktu hotu-hotu. Tuir ne'e informasaun ne'ebé iha sistema laran sei la iha valor ba ema ida.

Laiha ema ida, maski hacker diak liu iha mundu, bele planeia ba hotu-hotu. Iha demais koose ne'ebé ita la hatene iha mundu ne'ebé ligadu tebes. John Chirillo to'o hakerek livro ida tomak kona-ba atake hacking ne'ebé bele halo ba sistema oioin. Ne'e hatudu oinsá barak loophole (dobra) ne'ebé eziste. Maibé, ita boot bele teste ba hotu ne'ebé diak no mós teste ba atake hotu ne'ebé hatene. Se iha maneira foun atu hakerek tama, ita boot bele kontrata hacker étiku atu ajuda ita boot buka maneira atu kria kontramedida. Uza meios sira ne'e, ita boot bele hatete katak ita boot nia sistema virtualmente seguru ba tempu ne'e. Ita boot deit tenke atualiza ita boot nia seguransa tempu ba tempu.

Hacking Ita Boot Nia Pesoal Windows Rasik

Ema balu haluha password – akontese loron-loron. Entaun saida mak ita boot halo bainhira ita boot ka ema seluk ne'ebé ita boot hatene hetan taka sai husi sira nia komputador rasik? Ne'e maka bainhira ita boot nia abilidade hacking ne'ebé fiar (maski báziku) sei uza. Maibé, ita boot tenke hanoin katak hakerek tama ba komputador ema seluk konsidera ilegal – liuliu se la kontratu atu halo.

Konta Administrador Padraun

Nune'e, hanesan, ita boot iha máquina ida ne'ebé sei halai Windows 7 (ema balu la gosta Windows 8). Ida husi hacking ne'ebé ita boot bele halo mak uza Windows 7 nia konta administrador – ne'ebé padraun, loos. Normalmente konta ne'e desativa bainhira ita boot bot komputador iha modu normal. Entaun, saida mak ita boot tenke halo maka bot komputador iha Modu Seguru (Safe Mode).

Bainhira komputador bot iha Safe Mode, ita boot tenke hili administrador padraun iha Windows 7. Ne'e mak konta ne'ebé la iha rekizitu password. Ita boot deit husik kada password nia kuadru mamuk atu tama. Bainhira ita boot tama hotu, ita boot bele ba Painél Kontrolu (Control Panel) no troka password ba konta utilizador ne'ebé iha problema.

Disk Redefinisaun Password

Disk redefinisaun password iha programa wizard ki'ik ne'ebé sei orienta utilizador sira atu kria password foun ba konta utilizador Windows ne'ebé taka. Disk ne'e (ka ficheiru redefinisaun password, ne'ebé bele mós rai iha USB thumb drive) tenke kria bainhira sistema operasional foin instala. Ema barak halo deit disk redefinisaun no haluha kona-ba. Agora bainhira sira haluha sira nia Windows password, agora maka tempu diak atu ajuda sira hanoin iha ne'ebé sira rai. Hafoin ita boot hetan, konekta ba komputador no klika "Redefinir Password".

Tuir ne'e ita boot tenke tuir instrusaun ne'ebé mosu. Ita boot sei husu iha ne'ebé ficheiru redefinisaun password sira lokaliza, entaun hili drive ne'ebé loos ne'ebé ficheiru iha (ezemplu, thumb drive). Ita boot sei mós hetan instrusaun atu tama password foun. Hafoin ne'e deit ita boot tuir instrusaun ne'ebé mosu iha tela.

Konkluzaun

Obrigado tan ba lee ha'u nia blog! Ha'u espera katak blog ida ne'e bele ajuda ita boot aprende liu tan kona-ba hacking komputador! Próximu pasu mak atu tau estratégia ne'ebé fornese ona ba uzu, no hapratik atu aprende hacking komputador!

Finalmente, se ita boot gosta blog ida ne'e, favor halo tempo atu fahe ita boot nia hanoin no post. Ha'u sei agradese barak! Obrigado no boa sorte!